Budućnost obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj

Trenutno stanje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj

Hrvatska ima izuzetno povoljan geografski položaj za razvoj različitih oblika obnovljivih izvora energije. S više od 2.600 sunčanih sati godišnje na obali, umjerenim vjetrovima u priobalju, bogastvom geotermalnih izvora u kontinentalnom dijelu te brojnim rijekama pogodnim za hidroelektrane, potencijal za zelenu energiju je više nego impresivan.

Prema podacima iz Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), do kraja 2024. godine, struktura obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj izgledala je ovako:

Hidroelektrane: 2.200 MW instalirane snage (najznačajniji obnovljivi izvor)
Vjetroelektrane: oko 1.100 MW instalirane snage
Solarne elektrane: oko 250 MW instalirane snage
Elektrane na biomasu i bioplin: oko 100 MW instalirane snage
Geotermalne elektrane: manje od 20 MW instalirane snage

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj dostigao je približno 31% u 2024. godini, što je iznad prosjeka Europske unije, ali još uvijek ispod cilja od 36,4% koji Hrvatska treba dostići do 2030. godine.

Europski zeleni plan i hrvatski ciljevi

Europski zeleni plan (European Green Deal) postavio je ambiciozne ciljeve za sve članice Europske unije:

Smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine (u odnosu na 1990.)
Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine
Povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 40% u finalnoj potrošnji energije na razini EU do 2030.

Hrvatska je u sklopu svojeg Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) postavila specifične nacionalne ciljeve:

Povećanje udjela obnovljivih izvora energije na najmanje 36,4% u finalnoj potrošnji energije do 2030.
Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije na 63,8% do 2030.
Smanjenje emisija CO2 za 45% do 2030. godine (u odnosu na 1990.)
Povećanje energetske učinkovitosti za 32,5% do 2030.

Za ostvarenje ovih ciljeva, Hrvatska planira značajna ulaganja u nove kapacitete obnovljivih izvora energije u sljedećem desetljeću.

Ključni projekti u narednom razdoblju

Solarne elektrane

Solarna energija predstavlja najveći neiskorišteni potencijal Hrvatske. Planira se značajan rast instalacija solarnih elektrana u sljedećem razdoblju:

Projekt Orlec Trinket (otok Cres): najveća solarna elektrana u Hrvatskoj (6,5 MW) koja se planira proširiti na 9,9 MW
Solarni park Vis: 3,5 MW instalirane snage, opskrbljuje otok Vis s oko 50% godišnje potrošnje električne energije
Solarna elektrana Korlat: 75 MW solarne elektrane planirane uz postojeću vjetroelektranu, stvarajući prvi hibridni energetski park u Hrvatskoj
Projekt "Sunčane krovove Hrvatske": nacionalni program instalacije solarnih panela na 10% krovova kućanstava do 2030. godine

Prema projekcijama, Hrvatska bi trebala povećati instaliranu snagu solarnih elektrana na najmanje 1.000 MW do 2030. godine.

Vjetroelektrane

Potencijal energije vjetra najizraženiji je u priobalnom području Hrvatske. Planirani projekti uključuju:

Vjetroelektrana Senj: 156 MW nove instalirane snage u blizini Senja
Vjetroelektrana Krš-Pađene: druga faza projekta s dodatnih 80 MW
Vjetroelektrana Zelovo: 125 MW planirane snage u Dalmaciji
Offshore vjetroelektrane u sjevernom Jadranu: prvi pilot projekti plutajućih vjetroelektrana s ukupno 400 MW planirane snage

Prema strategiji energetskog razvoja, Hrvatska planira dosegnuti ukupno 1.600 MW instalirane snage vjetroelektrana do 2030. godine.

Geotermalne elektrane

Panonski bazen, koji pokriva sjeverni dio Hrvatske, ima značajan geotermalni potencijal. Nekoliko projekata je u fazi razvoja:

Geotermalna elektrana Velika Ciglena: proširenje postojećeg kapaciteta s trenutnih 17,5 MW na 30 MW
Geotermalni projekt Draškovec: 20 MW električne energije i 80 MW toplinske energije
Projekt Legrad: nova geotermalna elektrana s kapacitetom od 25 MW
Projekt Zagreb-Geothermal: grijanje dijela grada Zagreba geotermalnom energijom

Strateški cilj je dosegnuti 50 MW instalirane snage geotermalnih elektrana do 2030. godine.

Biomasa i bioplin

S obzirom na značajan poljoprivredni i šumarski potencijal, Hrvatska planira dodatno iskoristiti biomasu i bioplin:

Projekt Vukovar: nova elektrana na biomasu kapaciteta 15 MW
Bioplinsko postrojenje Gradec: proširenje kapaciteta s 2,4 MW na 5 MW
Kogeneracijska postrojenja: desetak novih projekata diljem Slavonije i središnje Hrvatske

Plan je povećati instaliranu snagu elektrana na biomasu i bioplin na 170 MW do 2030. godine.

Izazovi i prepreke razvoju obnovljivih izvora energije

Unatoč značajnom potencijalu i ambicioznim planovima, Hrvatska se suočava s nekoliko izazova u razvoju obnovljivih izvora energije:

Administracija i birokracija

Jedan od najvećih izazova je kompleksnost i dugotrajnost administrativnih procedura. Za razvoj energetskih projekata u Hrvatskoj potrebno je pribaviti i do 70 različitih dozvola i suglasnosti, a proces može trajati i do 5 godina.

Vlada je najavila reformu regulatornog okvira kroz novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i Zakon o tržištu električne energije koji bi trebali pojednostaviti proces i skratiti vrijeme potrebno za realizaciju projekata.

Ograničenja elektroenergetske mreže

Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) suočava se s izazovima integracije sve većeg broja promjenjivih obnovljivih izvora energije. Ključni problemi uključuju:

Nedovoljan kapacitet prijenosne mreže u pojedinim regijama
Zastarjela infrastruktura koja zahtijeva modernizaciju
Potreba za naprednim sustavima upravljanja mrežom i predviđanja proizvodnje
Nedostatak kapaciteta za skladištenje energije

HOPS planira uložiti više od 700 milijuna eura u modernizaciju i proširenje kapaciteta prijenosne mreže do 2030. godine, s naglaskom na "pametne mreže" i digitalizaciju sustava.

Financiranje i ekonomska isplativost

Iako su troškovi tehnologija obnovljivih izvora energije značajno pali u posljednjem desetljeću, inicijalna investicija i dalje predstavlja izazov za mnoge projekte. Hrvatska planira kombinirati nekoliko izvora financiranja:

EU fondovi (Next Generation EU i Fond za pravednu tranziciju)
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (5,2 milijarde kuna predviđeno za projekte zelene tranzicije)
Premijski model poticanja (tržišno orijentiran, zamjenjuje raniji feed-in tarifni sustav)
Javno-privatna partnerstva
Instrumenti Europske investicijske banke i HBOR-a

Prihvaćanje u lokalnim zajednicama

Pojedini projekti obnovljivih izvora energije suočavaju se s otporom lokalnih zajednica zbog zabrinutosti za okoliš, vizualnog utjecaja ili potencijalnog utjecaja na turizam. Za prevladavanje ovog izazova ključno je:

Veća transparentnost u procesu planiranja i razvoja projekata
Uključivanje lokalnih zajednica u proces odlučivanja
Pravedna raspodjela koristi (npr. energetske zadruge)
Edukacija i podizanje svijesti o važnosti obnovljivih izvora energije

Inovacije i nove tehnologije

Budućnost obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj ovisit će i o primjeni novih tehnologija i inovativnih rješenja:

Pametne mreže (Smart Grids)

Pametne mreže omogućavaju bolju integraciju obnovljivih izvora energije kroz napredne sustave mjerenja, predviđanja i upravljanja. Hrvatska planira investirati oko 200 milijuna eura u razvoj pametnih mreža do 2030. godine, kroz projekte kao što su:

Napredna mjerna infrastruktura (pametna brojila) za sve potrošače
Sustavi za predviđanje proizvodnje iz vjetroelektrana i solarnih elektrana
Automatizacija distribucijske mreže
Virtualne elektrane koje integriraju više manjih proizvođača

Skladištenje energije

Razvoj sustava za skladištenje energije ključan je za uspješnu integraciju promjenjivih obnovljivih izvora. Hrvatska planira nekoliko projekata:

Reverzibilna hidroelektrana Vrdovo: 540 MW planirane snage
Baterijski sustavi uz vjetroelektrane i solarne elektrane: 50 MW ukupnog kapaciteta do 2030.
Pilot projekti vodikove ekonomije: proizvodnja zelenog vodika kada postoji višak električne energije iz obnovljivih izvora

Energetske zajednice i aktivni potrošači

Nova europska i hrvatska regulativa omogućava stvaranje energetskih zajednica - lokalnih inicijativa u kojima građani, poduzeća i lokalne vlasti zajedno sudjeluju u proizvodnji, distribuciji i potrošnji energije. Do 2030. godine, očekuje se razvoj najmanje 100 energetskih zajednica u Hrvatskoj.

Prvi takvi projekti već počinju s implementacijom:

Energetska zadruga otoka Krka
Zajednički projekt solarnih elektrana u Križevcima
Energetski nezavisna četvrt u Zadru

Ekonomski i društveni učinci energetske tranzicije

Prelazak na obnovljive izvore energije donosi niz ekonomskih i društvenih koristi za Hrvatsku:

Zapošljavanje i gospodarski rast

Prema studiji Energetskog instituta Hrvoje Požar, potpuna implementacija planiranih projekata obnovljivih izvora energije mogla bi do 2030. godine stvoriti više od 15.000 novih radnih mjesta u Hrvatskoj, prvenstveno u sektorima:

Instalacija i održavanje solarnih sustava
Proizvodnja komponenti za obnovljive izvore energije
Energetska učinkovitost i pametne mreže
Istraživanje i razvoj novih tehnologija

Energetska neovisnost i sigurnost

Hrvatska trenutno uvozi oko 40% svojih energetskih potreba. Razvoj obnovljivih izvora energije značajno bi smanjio energetsku ovisnost zemlje i povećao sigurnost opskrbe energijom.

Osim toga, distribucijska priroda obnovljivih izvora energije (mnogo manjih izvora umjesto nekoliko velikih elektrana) povećava otpornost energetskog sustava na poremećaje.

Smanjenje troškova energije

Iako inicijalna ulaganja u obnovljive izvore energije mogu biti značajna, dugoročni trend pokazuje smanjenje troškova energije. Prema projekcijama, cijena električne energije iz solarnih elektrana u Hrvatskoj mogla bi do 2030. godine biti i do 30% niža od one iz konvencionalnih izvora.

Razvoj ruralnih područja i otoka

Mnogi projekti obnovljivih izvora energije smješteni su u manje razvijenim ruralnim područjima ili na otocima, doprinoseći njihovom gospodarskom razvoju kroz:

Stvaranje novih radnih mjesta
Prihode od najma zemljišta
Povećane prihode lokalnih samouprava
Smanjenje troškova energije
Razvoj energetskog turizma

Zaključak

Hrvatska ima izvanredan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije koji može značajno doprinijeti njezinom gospodarskom razvoju, energetskoj neovisnosti i zaštiti okoliša. Ambiciozni planovi za povećanje kapaciteta solarnih elektrana, vjetroelektrana, geotermalnih elektrana i drugih obnovljivih izvora do 2030. godine predstavljaju priliku za transformaciju hrvatskog energetskog sektora.

Ipak, za ostvarenje tih ciljeva bit će potrebno prevladati nekoliko ključnih izazova: pojednostaviti administrativne procedure, modernizirati elektroenergetsku mrežu, osigurati adekvatno financiranje i povećati prihvaćenost projekata u lokalnim zajednicama.

Uz dobro koordiniranu strategiju, suradnju javnog i privatnog sektora te podršku građana, Hrvatska ima priliku postati jedan od europskih lidera u korištenju čiste, održive energije i ostvariti sve ekološke, ekonomske i društvene koristi koje energetska tranzicija donosi.